Heroin

Najozloglašenija i vrlo opasna droga s najvećim brojem predoziranja

Heroin

Sastav

Prema djelovanju pripada opioidima, a dobiva se iz morfija. Najjači je i vrlo opasni narkotik. Po kemijskom je sastavu diacetilmorfin, C21H23NO5, a nastaje kad se morfij acetilira anhidridom octene kiseline pri čemu se obje hidroksilne grupe esterificiraju. Na tržište dolazi kao kristalni prah bijele ili smećkaste boje.

Čisti heroin je bijele boje, no dodavanjem određenih supstanci njegova boja može biti od svijetlosmeđe do crvenkastosmeđe. Na hrvatskom narko-tržištu prisutan je u blijedo smeđoj ili prljavožućkastoj boji.
Heroin (diacetilmorfin) je sintetički derivat morfina, a brzina i jačina njegovog djelovanja posljedica su njegove dobre topljivosti u masti, koja mu omogućuje brži prolaz iz krvi u mozak.

Heroin ima velik potencijal za razvoj ovisnosti i ako se uzima svaki dan ovisnost se razvija za 10 do 20 dana.

Ulični nazivi

Dop, žuto, hors, H, brašno, trtara, smeđe.

Načini uzimanja

Heroin se konzumira ušmrkavanjem (brzo se apsorbira preko sluznice nosa), pušenjem (zagrijavanje heroina na aluminijskoj foliji i udisanje njegovih para - tzv. chasing the dragon - hvatanje zmaja tj. 'folijanje') ili injekcijom (intravenozno).

Nakon ušmrkavanja djeluje za 5 do 8 minuta. Pušenjem heroin stiže do mozga za svega 7 sekundi, a najjači, euforični efekt osjeća se nakon 5 do 7 minuta, dok se kod intravenoznog uzimanja to događa za 10 do 20 sekundi. Doza ovisi o načinu uzimanja i toleranciji, a isto tako i jačina djelovanja i trajanje (obično 3 do 5 sati).

Djelovanje

Inicijalni efekt odmah nakon uzimanja je ogroman, euforični val kojeg prate osjećaji opuštenosti i topline, sigurnosti, nestajanja boli, tjeskobe i napetosti. Ljutnja, frustracije i agresivnost nestaju, a javljaju se sigurnost i ljubav prema sebi.
Nakon prolaska početne euforije javlja se ugodni, opušteni osjećaj zadovoljstva i smirenosti. Ponekad, posebno kod prvih uzimanja, mogući su mučnina i povraćanje.

Posljedice uzimanja

Simptomi apstinencijske krize uključuju širenje zjenica, nemir, bol u mišićima i kostima, mučninu, nesanicu, proljev, znojenje, nadraženost sluznica (curenje nosa, kihanje), groznicu i povraćanje.
Traju obično 7 do10 dana, ali i 3 do 4 puta duže, ako se radi o narkomanu s dugim ‘stažem’ ili ako apstinira od metadona, koji uzrokuje još puno neugodniji i jači apstinencijski sindrom.

Heroin izaziva vrlo jaku fizičku i psihičku ovisnost. Fizička ovisnost je stanje poremećenog funkcioniranja organizma nakon prestanka unošenja droge. Karakterizira ju pojava apstinencijske krize 24 do 48 sati nakon zadnjeg uzimanja.

Heroin je depresant centralnog živčanog sustava:usporava srce, disanje, smanjuje krvni tlak, uzrokuje širenje krvnih žila i smanjenu aktivnost crijeva, što uzrokuje zatvor.

Osim prevelike doze, velik je rizik kod istovremenog uzimanja heroina i alkohola ili tableta za smirenje ili prilikom velikog umora. Takva kombinacija višestruko usporava disanje i otkucaje srca i, uslijed nedostatka kisika, dovodi do nesvjestice i smrti.

Procjena je da 60 posto heroinskih ovisnika zaraženo virusom hepatitisa B ili C, najčešće uzrokovanog dijeljenjem narkomanskog pribora.

Simptomi

Tjelesni simptomi:

Sužene zjenice - tzv. 'utočkanost'.
Svrbež tijela - osobe se često češu.
Gubitak apetita - zapravo se radi o poremećaju apetita jer ovisnici o heroinu mogu imati dobar apetit, ali samo kad su pod djelovanjem droge ( 'puknuti', 'ušlagirani'). S obzirom da su pod stresom svaki put kad osjete apstinencijsku krizu i općenito neuredno žive, dolazi do gubitka tjelesne težine. Lice ovisnika često je blijedo i ispijeno, slabe refleksi - pokreti i govor su usporeni, javljaju se osjećaj hladnoće, drhtavica i povraćanje.

Ovisnici često postaju fizički neaktivni jer se javlja osjećaj bezvoljnosti. Također, dolazi do zanemarivanja osobne higijene pa se osobe ne kupaju danima, ne šišaju kosu, ne režu nokte i djeluju zapušteno. Javlja se i česta pospanost, nezainteresiranost za donedavno najbliže osobe i okolinu, tjelesno slabljenje.

Psihički simptomi:

Odumiranje emocija - osobe postaju hladnije prema bližnjima, udaljavanju se od obitelji i prijatelja.
Promjene raspoloženja – u jednom danu mogu biti depresivni, ljuti, euforični, sretni i tužni. Optužuju druge za većinu stvari za koju su sami krivi i često se svađaju.
Sustav vrijednosti - ovisnici postaju sebični, laganje postaje sastavni dio života i često su dobri manipulatori jer će učiniti sve da dođu do droge.
Psihička ovisnost  - teže ju je nadvladati, a karakterizirana je izrazitom željom za svakodnevnim uzimanjem droge koju je gotovo nemoguće kontrolirati.

Povijest

Godine 1803. otkriven je aktivni sastojak opijuma: morfin (poznat još i pod nazivom morfij). Smatralo se da je pouzdan, dugotrajan i siguran lijek. Ta zabluda će se nastaviti i nakon otkrivanja heroina. Diacetilmorfin prvi je sintetizirao engleski kemičar C. R. Wright 1874. godine, a 1895. taj novi spoj u postrojenjima Bayera dobiva više pažnje kao koristan spoj bez negativnih učinaka morfija. Tada se Heinrich Dresser, kemičar zadužen za testiranje efikasnosti i sigurnosti novih lijekova, odlučio dati prednost istraživanju diacetilmorfina. Osim testiranja na životinjama, navodno ga je testirao i na sebi i svojim kolegama u Bayeru, koji su tom novom spoju dali ime heroin, po njemačkom terminu 'heroisch'. Posljedica otkrića heroina bila je da su ga tisuće ovisnika o morfiju prihvatile kao 3 do 4 puta jaču zamjenu. Heroin je bio i jeftiniji, brži i lakši za upotrebu, a nakon njegovog zabranjivanja razvilo se ogromno ilegalno tržište koje je povezalo njegove korisnike s kriminalom.